Uređivanje penzijskog i invalidskog osiguranja

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju donijet je 2000. godine.
Stupanjem na snagu ovog zakona, prestao je da važi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 1993. godine.
U Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 2000. godine, zadržana su osnovna pravila koja se odnose na položaj osiguranika i korisnika prava, na postupak ostvarivanja prava, na posebne pogodnosti pojedinih kategorija osiguranika, na položaj Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, ali je istovremeno, sistem penzijskog i invalidskog osiguranja pretrpio značajne promjene u cilju prilagođavanja postojećim socijalnim okolnostima.
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju je više puta mijenjan i dopunjavan. Prva izmjena i dopuna izvršena je od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) iste godine kada je donešen zakon. U pitanju je Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske, kojom je promjenjen način usklađivanja penzija. Prema Odluci, penzija se usklađuje mjesečno, zavisno od visine raspoloživih sredstava u Fondu namjenjenih za isplatu penzija.
Ako Fond raspolaže sa manje sredstava vrši se ponovni obračun penzija, tako da se iznos penzija za dati mjesec pomnoži sa određenim koeficijentom i da istovremeno najniža isplaćena penzija ne može biti niža od propisanog iznosa. Prije izmjene, kriterijum za usklađivanje penzija bilo je kretanje plata zaposlenih.
Nove izmjene i dopune Zakona izvršene su 2001. i 2002. godine. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju 2004.godine, učinjene su promjene koje se odnose na obezbjeđivanje sredstava za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, konkretno imovinu od privatizacije.
Izmjene i dopune učinjene 2002.godine odnose se na promjenu uslova ya sticanje prava na starosnu penziju (prema načelu jednakosti poslova), promjenu određivanja visine starosne i invalidske penzije, itd.Iste godine uslijedile su nove izmjene i dopune, kojima je uvedena mogućnost dokupa staža.

2.4. Organizacija penzijskog i invalidskog osiguranja

Za ostvarivanje prava, potreba i interesa u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, nadležan je Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.
U odnosu na predhodni zakon, promjenjen je naziv Fond. Izostavljena je riječ „javni“ s ciljem da se istakne usmjerenost Fonda prema osiguranicima i penzionerima. Fond ima obaveze prema osiguranim licima i korisnicima prava, kao i nadležne organe u Republici.
Fond vodi matičnu evidenciju o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Prava iz osiguranja ostvaruju se na osnovu podataka registrovanih u matičnoj evidenciji i isprava kojima se dokazuju činjenice i podaci od značaja za sticanje, trajanje i prestanka prava. Izuzetno, staž osiguranja može se dokazivati i putem izjava svjedoka, ukoliko Fond ili podnosilac zahtjeva nisu u mogućnosti da se obezbjede odgovarajuću dokumentaciju zbog toga što je dokumentacija uništena u ratnim dejstvima.

3.4.Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje

Zasniva se na solidarnosti osiguranika i njihovih poslodavaca po osnovu koje se svakom osiguraniku nakon nastupanja rizika, a koji ispunjava uslove, obezbjeđuje minimum životnih potreba izdvajanjem dijela zarade odnosno dijela dohotka poslodavca. To se postiže sistemom uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji uplaćuju zaposleni i njihovi poslodavci. Republika podmiruje obaveze koje potiču po osnovu posebnih pogodnosti koje se daju pojedinim kategorijama građana (borcima, vojnim invalidima, članovima porodica poginulih boraca i dr.). Predviđeno je da se sredstva obezbjeđuju od prodaje društvenog kapitala i društvenih preduzeća ili njihovih dijelova u postupku privatizacije, imovinom kojom raspolaže Fond, dividendi na dionice izdate od preduzeća, ustanova i drugih institucija pa osnovu ranijih ulaganja sredstava penzijskog i invalidskog osiguranja u infrastrukture, zdravstvene i druge objekte i drugih izvora.
Osnovice i stopa za obračun doprinosa utvrđuju se zakonom.
Obaveznici uplate doprinosa za osiguranika u radnom odnosu, su poslodavac, odnosno isplatilac plate ili naknade plate. Za osiguranika radnika po prestanku radnog odnosa, za vrijeme dok ostvaruje novčanu naknadu po propisima o radnim odnosima, zapošljavanju i zdravstvenom osiguranju, obaveznik uplate je isplatilac naknade.
Za osiguranika samostalnih djelatnosti obaveznik uplate je sam osiguranik. Vjerska zajednica je obaveznik uplate doprinosa za osiguranika koji obavlja sveštaničku dužnost ili vjersku službu. Za osiguranika u određenim okolnostima obaveznik uplate doprinosa su organizatori konkretne djelatnosti.
Osigurana lica se dijele na osiguranike, članove porodice osiguranika i osiguranike u određenim okolnostima.
Osiguranici se dijele na lica koja su obavezno osigurana u Fondu i lica kojima je priznato svojstvo osiguranika u dobrovoljnom osiguranju. Obavezno su osigurani na penzijsko i invalidsko osiguranje:
- lica u radnom odnosu (osigurani radnik);
- lice koje samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost (osiguranik samostalnih djelatnosti);
- lice koje obavlja svešteničku dužnost ili vjersku službu.

4.4. Utvrđivanje svojstva osiguranika

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja može ostvariti lice kome je utvrđeno svojstvo osiguranika u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju. Utvrđuje ga Fond na osnovu prijave. Svaki obaveznik plaćanja doprinosa istovremeno je i obaveznik podnošenja prijave na osiguranje. Za sticanje svojstva osiguranika nije potrebno rješenje Fonda, osim za dobrovoljno osiguranje. Dobrovoljno osiguranje obezbjeđuje se od dana podnošenja zahtjeva za prijem u osiguranje. Ako Fond neutvrdi svojstvo osiguranika, o tome donosi rješenje.


V PENZIJSKI STAŽ

Penzijski staž je određeni vremenski period, po čijem se protoku mogu steći prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Penzijski staž se dijeli na :
- staž osiguranja,
- poseban staž.
Staž osiguranja je vrijeme provedeno u radnom odnosu ili drugo vrijeme provedeno u osiguranju izjednačeno sa radnim odnosom. To je određeni vremenski period proveden u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, po čijem se proteku mogu steći prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Za sticanje prava neophodno je ispuniti uslove, a penzijski staž se po pravilu, postavlja kao jedan od uslova. Pored mogućnosti sticanja prava, od dužine penzijskog staža zavisi i obim prava, na primjer visina starosne penzije.
U staž osiguranja računa se vrijeme koje je osiguranik proveo u osiguranja računa se vrijeme koje je osiguranik proveo u osiguranju. To je vrijeme provedeno u radnom odnosu sa punim radnim vremenom kao i vrijeme provedeno u radnom odnosu sa skraćenim radnim vremenom izjednaćenim sa punim radnim vremenom. Vrijeme koje je osiguranik proveo na radu sa kraćim radnim vremenom od punog radnog vremena, preraćunava se na puno radno vrijeme. U staž osiguranja računa se vrijeme koje je osiguranik proveo na bolovanju poslije prestanka radnog odnosa ili drugog rada po osnovu kojeg je bio osiguran, na prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji na koju je upućen kao invalid rada poslije prestanka radnog odnosa, ili kao vojni invalid, kao civilni invalid, invalid rata, kao slijepo lice, kao lice oboljelo od distrofije i srodnih mišičnih i neuromišičnih oboljenja, paraplegije, cerebralne i dječije paračize i kao učesnik u zakonitom štrajku.
U staž osiguranja računa se vrijeme koje je osigurani radnik bio prijavljen organizaciji za zapošljavanje poslije prestanka radnog odnosa.
U staž osiguranika računa se vrijeme provedeno u osiguranju po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti, svešteničke dužnosti ili vjerske službe.
Osiguraniku kod kojeg je nastala invalidnost po osnovu kojeg se stiće pravo na invalidsku penziju, u staž osiguranja računa se vrijeme do dana prestanka radnog odnosa. Radni odnos prestaje danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika.
Osiguraniku koji obavlja samostalnu djelatnost računa se prijeme do dana prestanka obavljanja djelatnosti po osnovu koje je osiguran, kao i vrijeme za koje je privremeno prekinuo obavljanje djelatnosti, ako je za to vrijeme uplatio doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Staž osiguranika računa se osiguraniku za vrijeme za koje je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Zavisno od toga kako se računa, staž osiguranja se dijeli na:
- staž osiguranja u efektivnom trajanju,
- staž osiguranja u uvečanom trajanju.
Na staž osiguranja sa uvećanim trajanjem plaća se povećan doprinos srazmjerno stepenu uvećanja staža.
Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim vremenskim trajanjem i stepen uvećanja staža utvrđuje se zakonom. Staž sa uvećanim trajanjem računa se osiguranicima u radnom odnosu:
- zbog određenog ličnog iskustva,
- zato što rade na naročito teškim i po zdravlje štetnim radnim mjestima,
- zato što rade na poslovima na kojima poslije navršenja određenih godina života ne mogu da uspješno obavljaju svoju profesiju.
Staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa se osiguranicima koji su radili puno radno vrijeme:
- sa tjelesnim oštećenjem od najmanje 70 %;
- osiguraniku koji je ostvario novčanu naknadu za pomoć i njegu za vrijeme trajanja radnog odnosa;
- kao vojni invalidi od prve do šeste grupe;
- kao civilni invalidi rata od prve do šeste grupe;
- kao slijepa lica, lica oboljela od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih oboljenja, paraplegije, cerebralne i dječije paralize i multiple skreloze.
To su osiguranici koji zbog zdravstvenog stanja ili oštećenja organizma ulažu veće napore pri obavljanju svojih poslova. Staž sa uvećanim trajanjem ima za cilj da ih dovede u ravnopravan položaj sa drugim radnicima u pogledu mogućnosti da ispune uslove i ostvare pravo na penziju.

Izvor: http://www.maturskiradovi.net/forum/Thre...alno-pravo